Belišće d. d., drvnoindustrijsko poduzeće osnovano 1884. kao obiteljsko poduzeće S. H. Gutmann u Belišću.

Početci i razvoj poduzeća

Salamon Heinrich Gutmann, trgovac drvom, utemeljio je 1836. obiteljsko poduzeće S. H. Gutmann u Nagykanizsi. Kupnjom šumskih posjeda na valpovačkom području poduzeće je proširilo svoje poslovanje u Hrvatsku. Za transport stabala najpogodniji je bio vodeni put Dravom, a kao najpovoljnije mjesto za preradbu izabran je prostor na desnoj obali Drave, na livadi Belišće. Ondje je 1884. podignuta pilana, u kojoj je bilo zaposleno 500 radnika, smještenih u novoizgrađeno radničko naselje sa šest zgrada za radnike i činovnike (danas zaštićena spomenička cjelina), kantinom i ostalim sadržajima, te reprezentativnom rezidencijom vlasnika. Poduzeće je bilo važan čimbenik razvoja naselja i logike njegova urbanističkoga reda.













Od 1884. do 1910. nastupilo je razdoblje investicijskog ulaganja u proizvodne kapacitete i infrastrukturu, te širenja šumskoga veleposjeda. Godine 1884. osim pilane izgrađena je kotlovnica i dvije sušare; 1889. tvornica tanina i tvornica bačava; 1900. pogon suhe destilacije drva; 1900. remontna radionica, 1902. tvornica parketa, 1906. kamenolom; zgrada kemijskog laboratorija tvornice tanina dograđena je 1909. Radi transporta drva, uskotračna pruga duga 16 km puštena je u promet 1884 (iz šume Gradine do pilane), a do 1908. poduzeće je izgradilo 180 km uskotračne vicinalne pruge za javni promet. Od 1910. do 1940. došlo je do zastoja u investicijskom ulaganju i proširenju poduzeća. Tijekom I. svj. rata poduzeće je radilo sa smanjenim kapacitetom. Nakon propasti Austro-Ugarske Monarhije postalo je jedan od najvećih, tehnološki najsloženijih i najnaprednijih drvnih kombinata u Kraljevini SHS. Kako bi izbjeglo nacionalizaciju, 1918. pretvoreno je u dioničko društvo, sjedište poduzeća preseljeno je u Belišće, a poslovalo je pod nazivom S. H. Gutmann d. d. Belišće. U razdoblju između dvaju svjetskih ratova došlo je do stagnacije u proizvodnji i prodaji zbog gospodarske krize i tehnološke zastarjelosti, pa je poduzeće bilo prisiljeno na preorijentaciju (nova proizvodnja briketiranoga drvnog ugljena, proizvodnja kestenova taninskog ekstrakta i dr.) i modernizaciju. Tako je npr. 1920-ih tvornica imala proizvodni kapacitet suhe destilacije oko 5000 t drvnog ugljena, 1500 t kalcijevog acetata, 700 t octene kiseline, 120 t formalina, 40 t kloroforma, 120 t natrijevog acetata, 40 t olovnog acetata, 2100 t katrana, 550 t smole i do 5 t čistog kreozota.







Od II. svj. rata do uspostave hrvatske samostalnosti

Tijekom II. svj. rata poslovanje je stagniralo zbog podređenosti gospodarstva državi. Za NDH imovina poduzeća bila je podržavljena, a 1941–45. poslovalo je pod imenom Šumsko veleobrtno d. d. Belišće. Nakon konfiskacije 1946. preimenovano je u Šumsko industrijsko poduzeće Belišće (ŠIP Belišće). Preradba drva bila je osnova razvoja ali, zbog potreba održavanja postrojenja, razvijale su se i metaloprerađivačke i strojarske djelatnosti. Djelatnost poduzeća uključivala je proizvodnju tanina, suhu destilaciju drva, impregnaciju željezničkih pragova, proizvodnju bačava, pilanu, eksploataciju šuma, proizvodnju opeke i crijepa, izradbu i popravke željezničkih vagona, riječnih objekata i strojeva, a uvelike je sudjelovalo u poslijeratnoj obnovi i izgradnji. Godine 1950. ime mu je promijenjeno u Drvno industrijsko poduzeće Belišće (DIP Belišće). Sagrađena je nova pilana (1954), iz remontne radionice izrasla je tvornica strojeva. Godine 1958. poduzeće je preimenovano u Belišće – Kombinat za kemijsku i mehaničku preradu drva i proizvodnju strojeva (Kombinat Belišće). Kombinat je postupno ukidao proizvodnju drvne vune, bačava, parketa, tanina, a modernizirao i razvijao ostale pogone.





















Puštanjem u pogon nove tvornice (1960), temeljna djelatnost poduzeća postala je proizvodnja poluceluloze, ambalažnoga papira i kartonske ambalaže, dok je tvornica tanina prestala s radom (1969). Od 1972. poduzeće je poslovalo kao radna organizacija od osam OOUR-a: Belišće-Bel, Mehanička i finalna prerada drva, Tvornica strojeva, Sektor pomoćnih djelatnosti, Tvornica suhe destilacije drva, OOUR za građevnu, stambenu i komunalnu djelatnost, Komercijalni sektor i Restoran društvene prehrane, a od 1978. kao SOUR Kombinat Belišće (RO Belišće-Bel, RO Belišće-Metind, RO Belišće-Promet, zajedničke službe SOUR-a, te OOUR-i Tvornica strojeva i Održavanje). Proizvodni program uključivao je i strojeve za injekcijsko prešanje plastomera, hidraulične preše za gumarsku i drvnu industriju, strojeve, opremu i rezervne dijelove za papirnu industriju, rezanu građu, drvene palete, drvni ugljen, i brikete te octenu kiselinu za prehrambene svrhe, a bilo je zaposleno oko 5000 radnika. Sredinom 1980-ih Kombinat Belišće bio je jedan od najvećih složenih kombinata u industriji za preradbu drva i imao je najveće kapacitete za proizvodnju poluceluloznih vlakana u SFRJ te među većim kapacitetima u Europi (1984. proizveo je 99 300 t poluceluloze i 165 000 t ambalažnoga papira kojega su se znatne količine izvozile). Od 1989. poduzeće je poslovalo pod imenom Društveno poduzeće Kombinat Belišće.









Od uspostave hrvatske samostalnosti do danas

Nakon stjecanja samostalnosti RH, u izmijenjenim društveno-gospodarskim okolnostima poduzeće je 1992. bilo organizirano kao dioničko društvo s 8 sastavnica (Tvornica papira i ambalaže Belišće-Bel, Tvornica strojeva, Tvornica primarne i finalne prerade drva, Tvornica suhe destilacije drva i dr.). Godine 1996. imalo je 2995 zaposlenih i proizvodilo je polucelulozu, ambalažni papir, transportnu i komercijalnu ambalažu od valovitoga kartona, spiralne cijevi i ambalažu te strojeve za brizganje plastičnih masa, traktorske prikolice, rezanu građu, drvni ugljen i dr.

Početkom 2000-tih broj zaposlenih se postupno smanjivao (oko 1200), a dionice poduzeća počelo je kupovati austrijsko poduzeće Duropack, koje je 2012. preuzelo Belišće d. d. Od 2012. poduzeće je pod nazivom Duropack Belišće d. o. o. poslovalo do 2015., kada ga je preuzela britanska kompanija za proizvodnju ambalaže DS Smith te je promijenilo ime u DS Smith Belišće d. o. o. Godine 2017. poduzeće, koje je zapošljavalo 404 radnika, proizvelo je oko 213 000 t papira (80% za izvoz) i oko 65 milijuna četvornih metara ambalaže od valovitoga kartona. Godine 2013. pogone suhe destilacije drva preuzelo je poduzeće Fochista Belišće u talijanskom vlasništvu, koje je 2020. zapošljavalo 95 radnika.





